Vjetrena Brda – Iznad jedne od najdubljih jama Durmitora

Vjetrena Brda (2.231 m) uzdižu se u južnom dijelu masiva Durmitora, iznad puta Žabljak–Trsa. Njihovi blagi, zaobljeni vrhovi i otvoreni visokoplaninski pejzaž pružaju impresivne poglede na neke od najdramatičnijih vrhova Durmitora.

Vjetrena Brda su posebno poznata po Vjetrenoj Jami, dubokoj vertikalnoj jami koja se nalazi svega oko 30 metara ispod vrha, na nadmorskoj visini od približno 2.196 m.

Prema zapisima međunarodne speleološke ekspedicije „Durmitor 1985“, tim od 52 člana istražio je Vjetrenu Jamu do dubine od 897,5 metara. U vrijeme ekspedicije smatrana je najdubljom istraženom jamom na Balkanu.

Vjetrena Brda su značajna i po prisustvu runolista, jednog od karakterističnih cvjetova visokoplaninskog područja Durmitora.

Planinarske staze i pristupi

Ruta 1: Sedlo – Valoviti do – Suvi Tavani – Vjetrena Brda

Uspon: približno 1 sat i 15 minuta

Silazak: približno 1 sat

Ukupno: približno 2 sata i 15 minuta

Visinska razlika: 324 m

Staza: Obilježena od Sedla do Suvih Tavana. Kratka završna dionica do vrha je neobilježena, ali vodi preko relativno blagog, otvorenog i travnatog terena.

Ruta 2: Dobri do – Ravne police – prevoj Vjetrena Brda – Surutka – Suvi Tavani – Vjetrena Brda

Uspon: približno 1 sat i 30 minuta

Silazak: približno 1 sat i 15 minuta

Ukupno: približno 2 sata i 45 minuta

Visinska razlika: 381 m

Staza: Dionice od Dobrog dola do prevoja i od Surutke prema Vjetrenim Brdima su neobilježene.

Od Surutke se obilježene staze nastavljaju prema Sedlu, Zelenom viru i Bobotovom Kuku, kao i prema Škrki preko Samara.

Pogled sa Vjetrenih Brda

Sa svojim blagim i zaobljenim vrhovima, Vjetrena Brda pružaju izuzetan pogled na južne i centralne djelove masiva Durmitora.

Panorama obuhvata Bobotov Kuk, Zupce, Bandijernu, Milošev Tok i Šljeme, zajedno sa okolnim visokoplaninskim dolinama i stjenovitim pejzažima.

Pogled je posebno impresivan u kasnim poslijepodnevnim satima i oko zalaska sunca, kada su krečnjačke litice Durmitora obasjane toplom narandžastom i crvenkastom svjetlošću.

Otvoreni teren Vjetrenih Brda takođe pruža odličnu priliku za sagledavanje veličine i dramatičnog reljefa okolnog planinskog pejzaža.

Najbolje vrijeme za planinarenje

Najpogodniji period za planinarenje na Vjetrenim Brdima je uglavnom od maja do oktobra, u zavisnosti od snijega, vremenskih i terenskih uslova.

Bezbjednost

Pojedine dionice ruta prema Vjetrenim Brdima su neobilježene, pa su potrebni dobro snalaženje u prostoru i dodatni oprez.

Planinari bi trebalo da:

• provjere vremensku prognozu prije polaska;
• ponesu dovoljno vode i hrane;
• koriste odgovarajuću planinarsku obuću i opremu;
• prate obilježene staze gdje su dostupne;
• budu posebno oprezni na izloženim i neobilježenim dionicama;
• izbjegavaju planinarenje tokom grmljavine, jakog vjetra ili slabe vidljivosti.

Vjetrena Jama je duboka vertikalna jama i ne treba joj prilaziti niti ulaziti u nju bez kvalifikovanih speleologa i specijalizovane speleološke opreme.

Zašto posjetiti Vjetrena Brda?

Iako su rjeđe posjećena od nekih poznatijih vrhova Durmitora, Vjetrena Brda pružaju mirno visokoplaninsko iskustvo, izuzetne panoramske poglede i jedan od najznačajnijih speleoloških lokaliteta u masivu.

Njihov položaj između Dobrog dola i Surutke, zajedno sa pogledima prema nekim od najviših vrhova Durmitora i prisustvom Vjetrene Jame, čini ovo područje posebno zanimljivim za planinare, ljubitelje prirode i posjetioce zainteresovane za geološko i speleološko nasljeđe Durmitora.